– Pise: Aleksandra Govedarica – “Nema sumnje, Bogorodična crkva u Parizu još i danas je veličanstvena i divna građevina”. “Kada bismo imali vremena da razgledamo s čitaocem jedan po jedan tragove rušenja na ovoj starodrevnoj crkvi, vidjeli bismo da joj vrijeme najmanje kvara nanijelo, a ljudi najviše, naročito umjetnici”, – Viktor Igo – “Bogorodična crkva u Parizu’’. Jedan od najznačajnijih klasika […]
– Piše: Mirjana Portić – Drama i religija. Dvije riječi koje na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkih stvari, međutim, da li je to zaista tako? Dobro nam je poznato da je drama žanr u književnosti, nastao u petom vijeku prije nove ere, koji se i dan danas razvija. S druge strane, imamo religiju koja predstavlja skup kulturnih sistema, sistema vjerovanja i […]
– Piše: Aleksandra Vidović – Unutar svakog ljudskog Bića postoji univerzum koji ga spaja sa beskonačnim kroz izražavanje. Nije bitno kojom se vrstom umjetnosti bavi, njegov način izražavanja nam ukazuje na jedinstvenost i autentičnost. Nikada nismo sami, dok god smo spremni da se povezujemo sa kreativnom energijom koja se pokreće unutar nas. Ako se nekada osjećamo da smo izgubljeni u ovoj […]
– Piše: Darko Šćepanović – Vjerujem da se veličina jednog naroda određuje po veličini njegove umjetnosti. Stoga, nema malih naroda već samo ima malih umjetnosti. Osamljen, u četiri zida moje radne sobe, često se zagledam u globus. Čini mi se da su nam, usljed pandemije korona virusa, druge zemlje i narodi sad još više udaljeniji. Nepoznatiji. Nedostižniji. Jaz izgleda nepremostiv. No, […]
– Piše: Tamara Gavrić – Don Kihot predstavlja remek djelo španske i svjetske književnosti autora Migela de Servantesa. Roman predstavlja parodiju viteških romana na tadašnji viteški romantizam, a Migel de Servantes stvara svog lika koji pod uticajem knjiga donosi odluku da svoj život posveti idealima srednjevjekovnog viteštva. Duboko vjerujući u svoje ideale, Don Kihot je ubijeđen da svojim srcem koje je […]
– Piše: Vukašin Pođanin – Stari Grci su imali raznih običaja u davnim vremenima kada je i pozorište nastalo, oni su slavili razne događaje kao što su početak proljeća, berba. Grci su posebno voljeli praznik boga Dioniza, koji je oličio sile prirode, zimi zaspao i ponovo se rodio s prvim zracima sunca. Ovaj festival radosti i slobode, kad su zatvorenici pušteni […]
– Piše: Vukašin Pođanin – Gledalište grčkog pozorišta se zove pozornik, odakle naša riječ “pozorište” (pozorište). Pozorište dolazi iz grčke riječi za gledanje (ceremonije). Pored dizajna koja omogućava publici da vide izvođače, grčke pozorišta odlikuju se akustikom. Ljudi koji su visoko na brdu mogli su čuti riječi koje su govorile daleko ispod. Riječ ‘publika’ se odnosi na imovinu sluha. Jedno od […]
– Piše: Vukašin Pođanin – Teatar u drevnoj Grčkoj ili starogrčka drama je teatarska kultura koja je svoj vrhunac doživjela u drevnoj Grčkoj između 550 i 220 godine pne. Centar te kulture je bio grad-država Atina u kojoj je teatar insiticunilizovan kao dio festivala Dionizija , u kome se slavio bog Dioniz. Tamo su nastali i dramski žanrovi: tragedija (kasni 6. […]
– Piše: Krsto Giljen – “I danas među nama ima ljudi uzvišenog morala, koji se od jada i čemera ne vide. Ovi nouveaux rich (novi bogataši) su zapanjujuće vulgarna, ruralna karaikatura svega što je aristokratsko, otmeno, gospodstveno, što nosi u sebi sjaj duhovnog i težnju za božanskim, ali oni o tome ništa ne znaju. U tuđem zlatnom perju, ponašaju se kao […]
– Piše: Sarabela Drljan – Od malena sam voljela mozgalice i igre koje zahtijevaju da poput Šerlok Holmsa, riješimo neki slučaj, pa hajde da se onda igramo nečega, ako imate vremena, imate li? Potrebno je samo da pažljivo pratiti opisanu scenu. Desilo se ubistvo. Čovjek je postao svjestan da mu život prolazi i odlučio je da se suprotstavi Egu. Ego je […]