Izvor: Radio Tivat
– Autor: Antonela Stjepčević –

Pod krilaticom „Buća- naša kuća“, CZK je danas održao konferenciju za novinare povodom uklanjanja Male scene Atrijum Buća, koja je djelimično bila posvećena i načinu izvještavanja o ovoj situaciji.

Naglasivši da je Centar sve svoje uspjehe i izazove iznio jedinstvenošću kolektiva, skup je otvorila vd direktorka, Dijana Sindik. Osvrćući se na činjenicu da je scena uklonjena, objasnila je da je njihova borba za Buću, u kojoj ova ustanova kulture ima i široku regionalnu podršku, ušla u novu fazu- borbu za povratak male scene u prostor Atrijuma Buća- jer je to ambijentalna scena.

Sindik je kazala da ova borba nema veze sa politikom, već je to kulturna politika ovog grada. Ona smatra da je skidanje male scene „opstrukcija razvoja kulture grada, turističke ponude i rušenje internacionalne institucije koja se gradila godinama“.

„Ko god je stao uz nas, uradio je to ne zato što bira političku stranu, već zato što je ovo naš kruh i krov nad glavom. Upravo to stalno spominjemo. Ne spominje se mala scena bilo gdje, nego se isključivo spominje amijantalni teatar. Naglašavamo uporno, ovo je jedini segment Tivta kao staroga grada što znači da je to jedina mogućnost gdje se može raditi ambijentalni teatar u svom prirodnom obliku“- kazala je Sindik.

Ona se osvrnula na ideju da se nova scena smjesti na platou pored Centra za kulturu ili na budućoj pijaci iza hotela Pine.

„Suština je prometnica, noćni klub, betoh, pijaca za koju trvde da će biti mediteranska iako mislim da oni ne znaju šta to znači, suština je stambeni prostor i hoteli koji su okolo dok naši momci tokom noći budu montirali svjetla, jer se ona jedino tada mogu montirati. Ko će od  građana pristati da im po cijelo ljeto, svaku noć montiraju i razmontiraju svjetla i muziku do 5 ujutro? Kao što u Lastvi što ne može zaživjeti scena jer je tu zog koji postao život Tivta. Apsurd je dovoditi velika imena na beton, na scenu koja je između stare opštine i CZK, umanjuje li to činjenicu da je tu promet, ja mislim da je to apsurd i da to ne dolazi u obzir. Nama je publika bitna, ne smijemo omalovažavati publiku. A mi ćemo izgubiti publiku smjeste li nas iza mosta“- kazala je Sindik.

U ime kolektiva, poziciju CZK i festivala Purgatorije na nacionalnoj i regionalnoj sceni, nabrajajući prije svega produkcije i pozorišne veličine koje su ih stvarale na toj ambijentalnoj sceni, objasnio je dugogodišnji producent ove kuće, Dragan Laković.

„Sva ova plejada umjetnika koje sam pomenuo dokazuje da mi nismo nigdje ušli, nismo opstruirali ničiji prostor, mi smo taj prsto dobili na korištenj, mi nismo nigdje nasilno, mi ničim nismo devastirali prostor, a kamoli spomenik kulture. Zar mislite da bi jedna Seka Sablić ili iko od glumaca desvatirao kulturu?! Neko bi se sjetio u ove 22 godine da je to bilo u pitanju. Ne znam čemu ovakav način i ovakav epilog. Mi od osnivača (op.a. Opštine Tivat) nismo dobili ni jedan poziv. Jedini poziv za razgovor koji smo dobili smo dobili od Muzeja i galerije na koji smo se odazvali. Sastanak sa direkorkom Muzeja je bio 27.decembra. Na tom sastanku je dogovoreno da se nakon praznika nađemo sve tri strane- osnivač, CZK i JU Muzej i galerija, i nađemo rješenje za malu scenu. Zašto se to nije poštovalo, ja n znam. Pitajte direktoricu Muzeja. Ona je pristupila uklanjanju scene 4.januara. Mi smo sasvim slučajno saznali za to. I, što je najgore, scene više nema.“

Uz napomenu da Centar ima punu podršku svih aktera koji su kreirali umjetnost na Maloj sceni, Laković je pročitao pisma podrške Jelisavete Seke Sablić i Jagoša Markovića.

Podršku CZK danas je pružio i glumac Momčilo Otašević, koji je scenu Atrijum Buća proglasio jednom od top tri ambijentalne scene u regionu. Osvrnuo se na navode o devastaciji kule pozorišnom djlatnošću, ocijenivši ih neistinitima, i izrazio nadu da će se uspostaviti dijalog dostojan 21. vijeka, koji će za epilog imati povratak ambijentalne scen u Ljetnjikovac Buća.

Kao idejni pokretač izgradnje pozorišta u Tivtu i Male scene, obratio se Neven Staničić, dugogodišnji umjetnički rukovodilac CZK, iz kojeg je 2019.godine izdvojeno više institucija kulture, među kojima je i JU Muzej i galerija.

„Ne izlaze muzičari zbog svojiih udobnih dvorana, niti ljudi iz pozorišta iz svoje kutije gdje je sve potaman, još ako je klimatizovana, u vrele ljetnje noći da bi se znojili tamo, već izlaze u ambijent. Postoji jedna vrlo važna stvar u pozorištu to je ambijentalno pozorište. Evo konačno se priča i o Bući. Ne kao maloj sceni nekoj tamo, već kao ambijentu koji kompletno pozorište obogaćuje do neslućenih visina. Možemo pričati o Pinama, ali ako je Jadran u pozadini, bez njega to je potpuno druga scena“- kazao je Staničić i zamolio da kada se piše i govori o maloj sceni da se govori o ambijentalnom pozorištu, jer „bez takvog pozorišta, Centar za kulturu nema potrebe da izlazi napolje“.

„Mala scena je napravljena od otpadaka, znate. Osnivač nikad nije finansirao izgradnju male scene u Tivtu. Samo zahvaljujući Batu Samardžiću, kome sam i danas zahvalan, koji je pri rekonstrukciji ustupio sav materijal besplatno. Sve to smo napravili u nedostatku boljih rješenja i sredstva. Što se tiče Muzeja, ispada kao da je CZK gasio muzejsku djelatnost. CZK podsjećam, je puno ulagao u razvoj muzejske djelatnosti u Tivtu. Sjetite se kada je počela, i zadnji put kula bila u svom svom kapacitetu bila popunjena muzejskim artefaktima i eksponatima. Eto to možete naći u vašim redakcijama. Svi prostori kompleksa Buća bili su popunjeni eksponatima, još veća, 2007. godina „Blago antičke Boke“, pa „Kameno doba na području Crne Gore“, Bronzano i gvozdeno doba na području Crne Gore i mnoge druge. O svemu su rađeni katalozi, značajni, kada ih niko u Crnoj Gori nije takve radio. To su knjige, koje su poslužile za promociju. Ljudi koji su sarađivali na ovim izložbama ostalili su značajne materijale koji služe muzejskoj djelatnosti“- kazao je Staničić i pozvao ljude od struke da se prisjete, ali i svi zajedno, „gdje su glavni eksponati pronađeni na području opštine Tivat“.

„U kojim muzejima? Moram li reći da se kamena plastika nalazi na Prevlaci, da se nalazi u lapidarijumu u Kotoru i nacionalom Muzeju Crne Gore, da su sa nalazišta Male grude, sa tivatskog polja, zlatni bužir i sjekira u Muzeju u Kotoru, ono što se trenutno može izložiti u Tivtu sa područja naše opštine, ne mogu popuniti ni jedan prostor, a ne kompletnu kulu. Preporuka muzejskim radnicima Crne Gore, ne samo Tivta, da ne postoji nijedan Muzej u Crnoj Gori koji se bavi 20. vijekom, a Tivat treba da bude centar takvog muzeja i da se glavni artefakti nalaze u Porto Montenegru, od artefakata do arhitekture. A nikome ne pada napamet da se u Tivtu napravi takav muzej, da objedinimo JU Muzej i galerija Tivat sa „nekom“ zbirkom koja tamo postoji i da zapravo tu, na pravom mjestu, sa značajnim artefaktima, počnu da grade i slave tu umjetnost. Toliko o njihovoj zainteresovanosti i upućenosti o onome što bi tivatski muzej kao takav trebao da bude. Eto blage preporuke s naše strane“- istakao je Staničić i pozdravio poruku predsjednika Opštine, Željka Komnenovića, koji se odnosi na poziv na dijalog.

Staničić je potvrdio da je Mala scena postavljena u atrijumu bez traženja konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih institucija, iako je kula Buća zaštićeni spomenik kulture, ali i da im osnivač, kojeg su uredno izvještavali, nikad nije ukazao na tu potrebu. Dematovao je navode o pregrađivanju kule, a za ostale objekte objasnio da nemaju zaštićeni status. Staničićevo izlaganje, kao i izlaganje vd direktorke Dijane Sindik, najvećim dijelom se odnosilo na objašnjavanje novinarskih navoda, od kojih su neke ocijenili kao materijalno neistinite i spinovanje, zbog čega je došlo do polemike sa novinarom ND Vijesti, Sinišom Lukovićem. Luković je apostrofirao formalno pravne propuste koji su doveli do aktuelne situacije, dok su kulturni poslenici kao najveći problem istakli voljnost da se iznađe rješenje opstanka scene i nastavka razvoj muzejske djelatnosti, za koju Staničić tvrdi da nije bila ugrožena scenskom umjetnoscu.

Staničić je potvrdio da je Mala scena postavljena u atrijumu bez traženja konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih institucija, iako je kula Buća zaštićeni spomenik kulture, ali i da im osnivač, kojeg su uredno izvještavali, nikad nije ukazao na tu potrebu. Dematovao je navode o pregrađivanju kule, a za ostale objekte objasnio da nemaju zaštićeni status. Staničićevo izlaganje, kao i izlaganje vd direktorke Dijane Sindik, najvećim dijelom se odnosilo na objašnjavanje novinarskih navoda, od kojih su neke ocijenili kao materijalno neistinite i spinovanje, zbog čega je došlo do polemike sa novinarom ND Vijesti, Sinišom Lukovićem. Luković je apostrofirao formalno pravne propuste koji su doveli do aktuelne situacije, dok su kulturni poslenici kao najveći problem istakli voljnost da se iznađe rješenje opstanka scene i nastavka razvoj muzejske djelatnosti, za koju Staničić tvrdi da nije bila ugrožena scenskom umjetnoscu.

Na konferenciji je emitovan i kratak video, sastavljen od fotografija sa različitih događaja koji su se odvili na Maloj sceni, među kojima je poseban akcenat stavljen na prisustvo predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića. Emitovana je i audio poruka podrške, koju je Centru putem društvenih mreža uputila glumica Anita Mančić.